Lavanda
Kao što nam je već poznato i sigurno smo se svi barem jednom susreli sa takvom situacijom, pod nazivom „prava lavanda“ u Hrvatskoj se prodaje svašta osim prave lavande. Počevši od tržnice, do supermarketa, raznih dućana, a čak i ljekarni koje bi trebale vrlo ozbiljno brinuti, možemo se susresti sa različitim patvorinama koje nam se prodaju pod nekim od naziva kao prava lavanda, lavandula officinalis, lavandula vera i slično. U cilju što veće zarade, a ponekad iz neznanja o mogućnostima štetnosti prodaje patvorenih eteričnih ulja, ljudi se bave raznim načinima prevara eteričnih ulja da dođu do zarade, kao što su:
- Patvorenje organskim otapalima i biljnim uljima
- Dodavanje jeftinijih ulja u skuplja ulja
- Dodavanje sintetičkih spojeva sličnog mirisa
- Dodavanje sintetskih spojeva identičnim prirodnim tvarima
- Dodavanje kemijski obrađenih eteričnih ulja
- Dodavanje izoliranih prirodnih spojeva u eterična ulja
- Kombinacija navedenih načina patvorenja [1]
Patvorenje eteričnih ulja je rizična aktivnost, jer ovisno o namjeni, te edukaciji krajnjeg kupca, loše ulje ili loša herba, mogu izazvati velike štete.
Ovdje želim naglasiti da ljudi koji se bave posebnim oblicima pripravaka od eteričnih ulja, kao i sama farmacija, ima velikih problema u nabavi kvalitetnih ulja. Jedan od konkretnijih primjera je izrada uljnih kapsula u kojima se dodaje eterično ulje Lavandula officinalis u svrhu ublažavanja nesanice, tjeskobe, nervoze, zatim kod grčeva mišića, spazama u probavnom sustavu. Također kod plućnih bolesti, te bronhijalnih oboljenja zbog svoje neškodljivosti, a k tome i kao pomoć u liječenju službenoj medicini.
Lavandu također upotrebljavamo za izradu prirodnih sapuna, kod opekotina i oštećenja kože i njege. U njima upotrebljavamo cvijet, ponegdje i stabljiku, ulje eterično, te macerat lavande. Mnogi se higijenski preparati mogu izraditi od raznih pripravaka lavande, te same herbe lavande.
Kvalitetan hidrolat lavande potkrijepljen certifikatima koristi se u francuskoj školi fitoaromaterapije kao i eterično ulje kod opeklina (ubrzava epitelizaciju kože), u kozmetičke svrhe kao što su tretmani liječenja akni, upalnih bolesti kože, te bakterijskog konjuktivitisa.
Lavanda je blagi sedativ, hipnotik, spazmolitik, antiseptik, te ima niz drugih indikacija.
Bitno je naglasiti da eterično ulje lavande dolazi iz dva izvora:
- Uzgojene lavande
- Divlje lavande
Povijest
Lavanda je široko poznata biljka, u najstarijim pisanim dokumentima spominjala se još u doba prije rođenja Krista. Biblija sadrži primjere uporabe i korištenja lavande gdje se tada koristila pod imenom Nard.
U Katoličkoj religiji ukrasi od suhog cvijeta koristili su se u svrhu zaštite od zla i vješalo se iznad ulaza u kuću. Egipčani su je koristili za mumificiranje, Feničani i Arapi radili parfeme, a smatra se da se i Kleopatra služila mirisom lavande za vlastitu njegu.
Rimljani su je koristili za zaštitu od komaraca, muha, kao repelent, zatim za kupanje, osvježavanje prostora, odjeće, dezinficiranje opekotina, tretiranje rana, te također kao dodatak bilja za pušenje.
Mišljenje je da su Arapi lavandu donijeli u Grčku, te se Mediteranom proširila oko 600-te g.pr.Kr., preko Rimljana stigla u Francusku i Englesku, a zatim krenula prema Americi.
U Francuskoj se jako puno koristila i u srednjem vijeku posebno za pranje rublja. Uzgajali su je svećenici, redovnice u samostanskim vrtovima [2], čak je poznata travarka i redovnica Hildegard of Bingen pisala o njenom svojstvu liječenja migrene.
Korištena je u doba kolere za dezinfekciju.
Interesantno je za napomenuti da su u samostanima najviše upotrebljavali u ljekovite svrhe baš cvjetove. Zatim gornje dijelove stabljike sa listovima i cvjetovima, te se koristilo (još i danas) za umirivanje središnjeg živčanog sustava, lijek za bolesne oči i uši, za sprečavanje i liječenje moždane kapi, glavobolju, nervozu, drhtanje, ukočenost, te oduzetost udova. Neki od primjera uporabe lavande i njenih pripravaka u samostanskoj medicini su: Čajevi, čajne mješavine, melemi, kreme, eterična ulja, macerati, uvarci u vinu ili rakiji, tinkture, izrada jastuka koji se koristi kod glavobolje, te problema sa spavanjem. Svećenstvo je zadržalo veliko znanje o lavandi i zapravo bili bi veoma mudri kada bi barem dio njihovih savjeta, pripravaka i biljnih lijekova upotrebljavali u svojoj svakodnevici [3]
Koristila se u poznatim kupkama vladara i vladarica, mnogi su je naprosto obožavali, sa posebnim prohtjevima za svoje vrtlare. Neki od njih bili su: Elizabeta I, Engleska kraljica Viktorija i Louis XIV. Kasnije kroz povijest Francuska je izgubila vodstvo u uzgoju lavande, a preuzeli su ga Englezi. Danas Francuska ponovno prednjači, posebno u zaštiti same kulture, tradicije lavande, te tehnologiji obrade.[4]
Ime Lavanda i Lavandula dolazi od latinskog korijena Lavare – prati, kupati se, te Livendula – modar, plavičast.
Lavanda je autohtona biljka na Mediteranskom području. Uzgaja se gotovo na svim dijelovima svijeta gdje je klima sunčana i topla.
Koristi se u mnogim granama industrije, počevši od prehrambene, kozmetičke, farmaceutske, na dalje. Koristi se sama ili u biljnim mješavinama, platnenim vrećicama za tjeranje moljaca, te za jastuke za spavanje. Jako se puno koristi u travarstvu i današnjoj fitoterapiji, te aromaterapiji. Međutim, o tome ću detaljnije pisati u nekima od idućih poglavlja.
Osim u ljekovite, upotrebljava se kao začin, te ukrasna biljka koja je vrlo cijenjena u vrtovima zbog svojih intenzivnih boja i mirisa.
Ono što smatram vrlo bitnim jest da o ovoj poznatoj biljci ljudi još uvijek mnogo toga ne znaju, osobito o širini njene namjene i uporabi. Stoga ću u idučim poglavljima biti što detaljnija u segmentima koje smatram bitnima.
Biološka svojstva
Rod Lavanda ima čak preko 48 različitih vrsta, brojnih križanaca, te uzgojenih klonova lavande. Član je porodice usnjača. Ta činjenica osim što zanima botaničare zbog same klasifikacije biljaka također treba zanimati i nas ostale bilo da se bavimo profesionalno uzgojem, fitoterapijskom praksom, kozmetičkim ili prehrambenim pripravcima i proizvodima, higijenskim proizvodima ili nečim trećim, jer naša je dužnost znati da različite vrste ove biljke i njihovi nusproizvodi imaju sasvim različita djelovanja.
Slika 1.1. Lavandula angustifolia „prava lavanda“
Ta činjenica je bitna i zbog toga što ova bezopasna i blaga vrsta ima i poneke vrste koje djeluju toksično na organizam. Stoga kao i kod svake druge biljke oprez je neophodan. Zato ovdje ponovno ističem važnost edukacije svih kadrova ljudi koji imaju nekakve veze sa uzgojem, preradom, doradom, destilacijom, izradom finalnih proizvoda ili nešto iduće.
U Hrvatskoj se stječe dojam da se ljudi nedovoljno educirani i sa manjkavim praktičnim iskustvom bez vodstva i savjeta struke bave poslovima u kojima može doći do velike štete, a sve zbog čistog neznanja, odnosno manjka nužne edukacije u tom segmentu posla i prakse u istom polju.
Izvor: http://www.sunlandherbs.com/about/lavenders-lavandins/[5]
Tri su vrste koje se smatraju najbitnijima pri uzgoju gledano sa ekonomskog stajališta i sve tri potječu sa Sredozemlja južne Europe, a to su:
- Prava lavanda uskolisna - Lavandula angustifolia Miller (medicinska)
- Lavanda širokolisna - L. Latifolia Medicus (Lavandula spica)
- Lavanda hibridna – Lavandula hybrida Revechon (nastala križanjem vrsta lavandula angustifolia i Lavandula latifolia)[6]
Slika 1.2.Latice lavande (cvijet)[7]
U fitoaromaterapijskoj praksi zbog niza ljekovitih pripravaka koje izrađujemo eterična ulja dijelimo na nekoliko osnovnih po djelovanju, važnosti, namjeni i vrsti oboljenja koja se nikako ne smiju brkati, a to su sljedeća:
- Prava lavanda Lavandula angustifolia Miller (L. officinalis Chaix, L. vera DC.)
- Širokolisna lavanda Latifolia medicus (Lavandula spica auct. Non L.)
Sljedeće vrste po važnosti iz roda Lavandula u ovom polju fitoaromaterapije su:
- Španjolska (Francuska) lavanda - Lavandula stochas
- Lavandini odnosno hibridi vrste L. spica DC. i L. angustifolia DC. imaju više naziva na latinskom : lavandula x intermedia Emeric ex Loisel; L. hybrida Reverchon ex Briq
- Od nekoliko klonova lavandina dobivaju se ulja sa različitim kemijskim sastavom, a među najpoznatijima su Abrial, Super i Grosso[8]
Slika 1.3.Lavandula latifolia cineolifera[9]
Lavanda je zimzelena grmolika trajnica, višegodišnji poluloptasti grm sa dugim vjekom samonikle i uzgojene, do ili čak preko 30 – tak godina. Korijen je razvijen, razgranat, drvenast, te prodire duboko u tlo, do 4 metra[10]. Ima kratku, drvenastu, debelu i vrlo razgranatu stabljiku prekrivnu plutom smeđe boje. Cvjetovi su zigomorfni, karakteristične plave do ljubičaste boje. Cvjetovi bijele boje su rijetkost, međutim evo primjera koji je naveden u tekstu dr.sc. Stribora Markovića „Lavanda ili lavande:
Slika 1.4.Bijela lavanda
„Jedna na milijune, u prirodi se nađe bijela lavanda. Slikana u prirodnom staništu (Caussols) na 1700 metara nadmorske visine.
Divlja lavanda je genetski raznolika, što se vidi i po cvjetovima lavande. Oni mogu biti od duboko ljubičaste, do plave, pa čak ružičaste, bijele i zelene boje."[11]
Slika 1.5. Španjolska lavanda Lavandula stoechas "OttoQuast" [12]
Što se tiče uvjeta uzgoja prava lavanda može rasti čak na preko 1500 m nadmorske visine, a uobičajeno je na 800 do 1600 m nadmorske visine. Otporna je, može izdržati temperature niske do -30 °c. U svome prirodnom staništu nikada ne raste uz more. Dok širokolisna lavanda raste na 200 do 700 m nadmorske visine i raste bliže moru u svome prirodnom staništu, a može izdržati zimske temperature ne ispod -20°c zbog manje otpornosti. Hibridna lavanda raste na 700 do 1000 m nadmorske visine.
Prava lavanda Lavandula angustifolia i širokolisna lavanda Latifolia medicus rastu do visine od 40 do najviše 60 cm, a cvjetne grane dosežu visinu od 20 do 40 cm.
Slika 3.6. Čašica cvijeta lavande
Prava lavanda ima kratku, drvenastu, debelu i vrlo razgranatu stabljiku prekrivnu plutom smeđe boje[13]
Listovi prave lavande dugi su 3 do 5 cm, a široki 0,2 do 0,5 cm. Sivo zelene su boje, dlakavi na naličju, cjelovitog ruba, nasuprotni i uski.
Izvor:http://en.wikipedia.org/wiki/File:Lavendula_Angustifolia_lavender_Lavendel_02.jpg[14]
Plod je kalavac (vrsta tanke, čvrste ovojnice koja se kala da bi sjeme ispalo) sa 4 sjemenke u kojima se potpuno razviju svega 1 do 2 sjemenke. Jajastog je oblika, crno - smeđeg sjaja, sjeme je dužine 1,8 do 2,2 mm. Apsolutna masa sjemena je 0,5 do 1,1 g. Sjeme prave lavande klijavo je tri do pet godina. Posijano sjeme klija vrlo dugo (dugo niče), čak do dva mjeseca. Biljka u početku raste zapravo dosta sporo, međutim može potjerati cvjetnu stabljiku veći u prvoj godini.
Da bi se skratilo vrijeme klijanja pristupamo jarovizaciji sjemena. To je postupak pri kojem se ubrzava proces prolaska biljke kroz period nižih temperatura, kako bi mogle preći iz vegetativne u generativnu fazu[15]. U drugoj godini vegetacija počinje sa zatopljenjem. Prava lavanda počinje sa cvjetanjem u lipnju, završava oko srpnja. Plodovi su u punoj zriobi oko sredine kolovoza. Ako je jako hladno vrijeme cvjetanje kasni po dva tjedna.
Bez obzira na razradu završnog rada prave lavande, želim reći par detalja vezano i uz hibridnu. Za razliku od prave lavande kod hibridne lavande visina je od 80 do 100 cm, a cvjetne grane dosežu visinu do 90 cm. Listovi hibridne lavande su veći, tamnije zelene su boje, i manje dlakavi. Dugi su od 5 do 7 cm, a široki 0,8 do 1 cm. Hibridna lavanda je sterilna i plodovi nisu upotrebljivi (nema klijavog sjemena). Hibridna lavanda sa cvatnjom počinje kasnije od prave lavande, uglavnom početkom srpnja. Osjetljivija je i stoga zahtjevnija kod izbora tla, a također vlage i temperature[16]. Puni cvat traje 6 do 10 dana i tada cvjetovi sadrže eterično ulje koje je tada najbolje kakvoće. Kod ovih vrsta lavande vrlo je rizično ako vegetacija počne rano, jer zbog kasnih proljetnih mrazova može stradati.
Slika 3.7. Lavandula angustifolia
Izvor:http://en.wikipedia.org/wiki/File:Lavandula_angustifolia
Inače, lavanda je termofilna biljaka kojoj su potrebne visoke temperature i mnogo svjetlosti tijekom cijele vegetacije upravo radi eteričnog ulja[17]. Ne podnosi suviše hladna tla i mrazove koji usjevu nanose štete, mada u stanju mirovanja inače lavanda podnosi i temperature ispod nule, kao što sam gore navela. U pravilu lavanda dobro podnosi sušu, ali nikako u vrijeme klijanja, nicanja i početnog razvoja do nekih 15 – tak cm. Dobro se uzgaja na tlu skromnije plodnosti, kamenitim i plićim dijelovima, te sušijim tlima. Zbog lošeg i prehladnog vremena gdje manjka topline i svjetlosti udio eteričnog ulja se može drastično smanjiti, čak do 50%, a udio estera koji je za lavandu vrlo bitan i značajan čak i do 30%.
Također tip tla jako utječe na kvalitetu i količinu eteričnih ulja, odnosno svih fitokemikalija koje su nam važne. Količina specifičnih aktivnih tvari za lavandu raste kako se povećava nadmorska visina gdje ona uspijeva, dok kod nižih nadmorskih visina količina istih sastojaka opada. Konkretno radi se o linolnoj kiselini čija količina raste, a količina kamfora se smanjuje kako idemo sa uzgojem u područja više nadmorske visine, što znači da je takvo ulje lavande puno bolje kakvoće. Za kvalitetu eteričnog ulja važna je temperatura, posebno za familiju Laminaceae kojoj pripada i prava lavanda, zatim bitan je i odabir kultivara gdje su za nas bolji francuski genetski izvori zbog toga jer im je biološka masa manja, a sadrže više eteričnih ulja i njihovih bitnih fitokemikalija[18].
Slika 3.8. Lavandula x hybrida (Lavandin klon super)[19]
Izvor:http://www.centarcedrus.com/DetaljiProizvoda.aspx?p=1141[19]
Kemijska svojstva
lavanda je vrlo specifična biljka po sadržaju eteričnog ulja. Ovisno o vrsti različit je i sadržaj eteričnog ulja. Kada općenito govorimo o cvijetu lavande (Lavandulae flos) on sadrži od 1 do 3 % eteričnih ulja, a oko 12 % treslovine.
Kod prave lavande u cvjetnim granama ima od 0,5 do 1,5 % eteričnog ulja, dok hibridna lavanda sadrži od 0,9 do 4,5 %. Količina i omjer kemijskih tvari u eteričnim uljima lavande ovisi o uvjetima uzgoja i kultivaru. Eterično se ulje nakuplja u brazdama cvjetne čaške (cvjetne čašice). Dva su glavna sastojka eteričnog ulja lavande i to su Linalol i Linalil acetat (esteri).Od ostalih sastojaka značajni su kamfor, borneol, geraniol, terpenski ugljikohidrati i drugi. Za ovo ulje veoma značajni, zapravo čak i presudni za njegovo farmakološko djelovanje su Esteri kojih ima 30 do 60 % u eteričnom ulju prave lavande, a 7 do 16 % u eteričnom ulju hibridne lavande.[20] Osobno ih smatram presudnima pri kupovini eteričnih ulja, posebno iz razloga jer se ta ulja koriste u svrhu terapijskog liječenja gdje su fitokemijske sastavnice jako važne i često se služimo pri naručivanju večih količina traženjem kemijske analize eteričnog ulja.
Esteri su spojevi nastali reagiranjem alkohola i karboksilne kiselina. U eteričnim uljima ih dijelimo na temelju određene kiseline koja tvoji ester. Oni alkoholi koji te estere grade uglavnom su monoterpenoli i seskviterpenoli. Pa tako imamo npr.
Linalil acetat (specifičan za vrstu Lavandula officinalis i lavande općenito), bornil acetat (dominantan u eteričnom ulju inule Inula graveolens, zatim u ružmarinu kemotipa verbenon Rosmarinum officinalis, te sibirska jela Abiessibirica), genanil formijat (specifičan za eterično ulje geranija Pelargonijum x asperum), metil salicilat (dominantni sastojak zimzelena Gaultheriasp.), mirtenil acetat (mirta kemotipmirtenil acetat Myrtus communis), isobutil angelat (aktivan sastojak rimske kamilice Anthemisnobilis), benzil benzoat (ester ylang-ylang eteričnog ulja Cananga odorata) i tako dalje.[21]
Što se tiče farmakološkog djelovanja estera, kada njega shvatimo detaljnije biti će nam jasnije zašto je eterično ulje lavande toliko specifično sa svim svojim raznolikostima naspram različitih vrsta lavanda. Glavno svojstvo mnogih estera je da su dobri spazmolitici (opuštaju, smanjuju grčeve, djeluju i na nervni sustav), posebno eterična ulja bogata linalil acetatom.
Esterima se također pridaju i vrlo značajna svojstva protuupalnog djelovanja, tako da je lavanda jedan od najboljih primjera (uz rimsku kamilicu, ružmarin kemotip verbenon i geranij). Ostala djelovanja i primjenu lavande i njenih pripravaka, te eteričnih ulja obrađeno je u jednom od idućih poglavlja.
Problem sa eteričnim uljima je veliki na tržištu, jer se ulja patvore i tako na njima više zarađuje. Ulja se također mogu razlikovati po tome što npr. Lavandin ima bockavi miris (specifično posebno za hvarski zbog većeg sadržaja kamfora, stoga ne smije se oralno koristiti), dok je miris eteričnog ulja prave lavande slatkast i vrlo ugodan zbog većeg postotka estera. Međutim, ako je preslatkast opet je moguće da se radi o patvorenju sintetskim spojevima. Lavandino ulje je to koje je započelo doba moderne aromaterapije i svjesnosti koliko je ovo ulje ljekovito, gdje se sve ubrzano i sa znanstvene strane pokrenulo nakon što je otac moderne fitoterapije R.M. Gatefosse opečenu ruku izliječio lavandinim uljem.
Ovdje ću navesti kemijski sastav najbitnijih vrsta iz roda Lavandula u fitoaromaterapiji:
1)Lavandula angustifolia Miller (L. officinalis Chaix, L. vera DC.)
Eterično ulje prave lavande bogato je monoterpenskim alkoholom linalolom (do 40 %), esterima (do 55 % linalil acetata, do 5 % lavandulil acetata), do 0,25 % kumarina (neophodni za smirujući učinak lavande), također ima tragova ketona kamfora. Ova vrta lavande u potpunosti je netoksična.
2)Širokolisna lavanda Latifolia medicus (Lavandula spica auct. Non L.)
Za razliku od eteričnog ulja prave lavande, ovo ulje je značajno drugačijeg sastava. Ono sadrži do 10 % monoterpena, do 50 % monoterpenskog alkohola linalola, do 35 % oksida 1,8 cineola, količine estera su vrlo malena spram prave lavande (do 5 % linalil acetata), te dosta ketona kamfora (do 20 %).
3)Španjolska (Francuska) lavanda - Lavandula stochas
Ovo ulje se zbog visokog sadržaja ketona kojih može biti i do 80 % (do 50% kamfora fenhona i do 30 %). Ovo ulje se oralno ne smije koristiti, a rjeđe i na tijelu jer ima abortivno i neurotoksično djelovanje), potpuna zabrana za trudnice i djecu.
Međutim razlog zbog kojega je nama u fitoaromaterapeutskoj praksi jako zanimljivo i bitno, jest zbog seroznog otitisa odnosno upale uha zbog velikog stvaranja cerumena koji zatvara slušni kanal i izaziva, te produžuje infekciju. Pokazala se također odličnim protiv bakterijskih vrsta roda Pseudomonas.
4)Lavandini odnosno hibridi vrste L. spica DC. i L. angustifolia DC
Od nekoliko klonova lavandina dobivaju se ulja različitog kemijskog sastava, od kojih su najpoznatiji Abrial, Super i Grosso, te sva tri sadrže dosta kamfora što ih čini manje sigurnima. Npr. Lavandin klon Abrial sadrži monoterpenski alkohol linalol, oksid 1,8 cineol, keton kamfor i do 25 % estera linalil acetata.
Po svojem je djelovanju vrlo sličan vrsti Lavandula latifolia, ali njime se tretiraju sasvim druga oboljenja, konkretno dišne infekcije.
Lavandin klon Super sadrži do 40 % estera linalil acetata, do 30 % linalola, te manje količine kamfora, te ga prema farmakološkom djelovanju u fitoaromaterapiji koristimo slično kao i pravu lavandu[22]
Slika 5.1. Polje prave lavanda „Lavandula angustifolia“; Plateau De Valensole, Provence, Francuska
Izvor:http://www.worldofstock.com/stock_photos/TEP3045.php[23]
LAVANDA - osnovna herba i nusprodukti
Od ove biljne vrste proizvodi su istinu raznoliki i idu u svim smjerovima. Od industrije do osobne potrošnje, liječenja tradicionalnom medicinom, uporabe u modernim lijekovima farmacije, higijenski proizvodi, fito i aroma terapija, industrija hrane i pića, kozmetika itd.
Pošto u eteričnom ulju prave lavande dominiraju monoterpenski esteri (linalil acetat), te monoterpenski alkohol linalol ona je u potpunosti sigurna, količina kamfora nije značajna za razliku od drugih vrsta lavande, stoga zbog svoje neškodljivosti ima vrlo širok raspon mogućnosti u proizvodnji. Poboljšivač je mirisa u prostorijama, autima i drugdje. Nevjerojatan je raspon u prehrambenoj industriji koji se desio u zadnjih par godina gdje je mnogo delikatesa poput pekmeza i mnoštvo drugih. Koristi se kao začin u jelima i umacima od ribe, te mesu. Također upotrebljava se protiv moljaca (repelent) po čemu je posebno poznata i u Hrvatskoj tu postoji i tradicija. Koristi se za ublažavanje bolova kao kod reume, kao sedativ i blago neškodljivo umirujuće sredstvo kod neuroza, migrena blažih ili onih na psihološkoj bazi, u kombinaciji s drugim uljima ili čajevima.
Od nje se rade likeri, biljna vina koja travari danas još uvijek vješto održavaju u tradiciji narodnog travarstva. Od nje se izrađuju tinkture, macerate, kreme, losione, kozmetiku s posebnom namjenom (osjetljiva koža), čajne mješavine, uljne kapsule, te ostali proizvodi koji se upotrebljavaju u terapeutske svrhe u fitoaromaterapiji. Stavljamo je također u ljekovite kupke. Eterična ulja lavande se široko rasprostranjeno koriste, neki od primjera su sljedeći:
-Zubarski proizvodi (kao vodice za smirenje)
-Kozmetika, toaletni proizvodi
-Hrana i piće
-Insekticidi i repelenti
-Petrokemija
-Farmaceutski proizvodi i sl.
Meni je osobno zbog fitoterapije vrlo bitan baš taj dio uloge prave lavande kao pomoć ljudima po pitanju zdravlja. Za razliku od samih početaka i temelja koje su nam dali veliki geniji poput Hipokrata, mi danas naprosto klizimo van cjelokupnosti svojeg zdravlja, nemamo izgrađen temelj ličnosti niti alate koji su baza za holistički pristup liječenja čovjeka, a najsmješnije je da se takvo „zatrto i danas neopravdano“ razmišljanje potiče i dalje, te kažnjavaju neistomišljenici koji ne udovoljavaju općim pravilima igre i normama ponašanja ovog zapadnog društva sklonog lakom i brzom profitu. Smatram da je krajnje vrijeme da se probudimo iz sna u kojem smo uvjereni da će nam zdravlje osigurati uvijek netko drugi ili da će nam isključivo moderna medicina povratiti naše izgubljeno zdravlje. Bez obzira na napore ljudi u znanosti i svih onih koji uistinu mare za ljudsko zdravlje umjesto čistog profita – smatram da bi nam baza trebalo biti naše vlastito razumijevanje problema (oboljenja) u kojem se nalazimo, te prevencija ne samo u starijih, nego baš kod mladih ljudi na samom pragu života.
Razumijevanje svojeg cjelokupnog zdravlja i vlastiti trud da ga održimo ili povratimo tvori temelj za budućnost čija je najveća odgovornost upravo u našim rukama. U tom kontekstu smatram da je ova mala, ali značajna biljčica toliko važna koliko i naše cjelokupno zdravlje, prema tome treba joj pridati veliku pozornost u proizvodnji i doradi isto kao i u sustavu liječenja i njege.
U doradi i preradi daljnji postupci ovise o tome da li je biljka sušena ili je svježa. Npr kod svježeg bilja mogući su daljnji postupci stvaranja finalnih ili polu proizvoda kao što su alkoholni ekstrakti, vodeni ekstrakti, sokovi, macerati uljni, različite alkoholature, ljekovita vina, proizvodi poput prirodnih lijekova, te proizvodnja sintetičkih lijekova kod kemijskih modifikacija. Kod sušenog bilja ovisno o daljnjoj namjeni može se bilja usitniti, a može se i cijela stavljati u različite ekstrakte. Međutim u industriji zbog različitih standarda koji su obuhvaćeni biljka uglavnom mora biti usitnjena zbog daljnje namjene biljke i finalnog proizvoda. Tu spadaju npr prirodni prašci u narodnoj medicini i fitoterapiji, zatim tablete, čajevi i mješavine, kapsule, paste puderi, mirisne vrećice i slično.
Usitnjenost biljnog materijala ne smije se zanemariti, jer o njemu ovisi kvaliteta našeg finalnog proizvoda. Npr kod ekstrakcije otpuštanje aktivnih tvari jako je vezano uz kvalitetu usitnjenog materijala i uopće onoga što želimo postići.
Ja osobno radim ekstrakte prave lavande etanolno – vodene (tinkture) za sirupe u koje kasnije ulazi, zatim samo vodene (infuzi ili dekokti za tvrđe dijelove biljaka), te macerate uljne koje posebno spravljam za atopičnu ili jako osjetljivu kožu, osobito kod male djece. Iz tog razloga mi je izuzetno bitna kvaliteta biljnog materijala u fitoterapiji, te u aromaterapiji.
Što se tiče destilacije (iscrpljivanja) eteričnih ulja, meni je osobno ovo je jedan od najdražih proizvoda koji se od biljke poput Prave lavande može dobiti. Ljepota različitosti vrsta naprosto zadivljuje i po svojim karakteristikama i po širini spektra primjene koju razne vrste eteričnih ulja imaju. Nešto detaljnije o specifičnostima različitih eteričnih ulja lavande navela sam u jednom od gornjih poglavlja. Ako se ne odlučujemo na sušenje nego na destilaciju prave lavande mora se napomenuti da se eterična ulja nalaze u različitim dijelovima biljke i to u različitim postocima. Npr danas se koristi i CO2 ekstrakcija sjemenja različitog voća poput jagoda, ribiza i sl koje je veoma cijenjeno i jako skupo na tržištu, posebno u izradi kozmetike što i sama izrađujem pronalazeći idealnu kombinaciju hranjivih sastojaka za njegu.
Količina eteričnog ulja u lavandi ovisiti će nam o raznim čimbenicima, počevši od podneblja gdje je sadimo, nadmorskoj visini, kvaliteti i vrsti tla, vremenskim uvjetima, padalinama, načinu uzgoja i hranidbi, samom kultivaru, te načinu odnosno tehnologiji proizvodnje. Lavanda spada u „srednju“ skupinu prema brzini hlapljivosti eteričnog ulja, znači hlapi umjereno, djeluje na nervni sustav, također i cijeli tjelesni sustav, opuštanje.
Pošto se prava lavanda ubire sa cvjetovima i stabljikom duljine od oko 10 do 15 cm takav je biljni materijal najbolje odmah destilirati. Proizvodi se iz cvata i cvijeta lavande. U pravilu iskorištenje mu je 0d 0,3 do 3 %. Kod manjih stabljika neravnomjerno su složene u destilacijskom kotlu može doći do zbijanja cvijeta i stabljike, što bi zbog velikog otpora pare pri prolasku prouzročilo manji prinos eteričnog ulja. Sam cvijet lavande sadrži od 1 do 3 % eteričnog ulja i 12 % treslovine. Prava lavanda destilira se od dva do tri sata.
Lavandula officinalis dobiva se destilacijom vodenom parom cvjetne stabljike gdje zaostaje prekrasan hidrolat lavande kao također važan proizvod koji se dalje nakon stabilizacije odnosno filtracija (zbog mikroorganizama) transportira za daljnje namjene bilo osobne ili u industriju. Hidrolat lavande jako je cijenjen u dermatologiji gdje doslovno spašava nježnu kožu u različitim pripravcima ili jednostavno sam koji pomaže atopičnoj koži. Eterično ulje prave lavande izuzetno je bogato u svojima aktivnim sastojcima koji su ujedno neškodljivi i za razliku od većine ulja bez štetnih posljedica se mogu nanijeti i nerazrijeđeni na kožu (npr. Kod manjih opekotina ili povreda, ako nije otvorena rana u pitanju). Također u fitoterapiji koristi se za ublažavanje laganijih faza tjeskobe i emocionalnih nestabilnosti i to kao lijek u oralnim pripravcima želatinastih kapsula na bazi eteričnih ulja. U toj namjeni jako se dobro slaže sa biljkom Pasiflora incarnata u SIPF pripravku. Jednom riječju eterično ulje lavande naširoko je primjenjivo i uistinu nema toliko riječi da se nahvali ovu malu neškodljivu, a moćnu biljčicu.
Dakle, eterično ulje prave lavande dobivamo destilacijom vodenom parom, prednost joj je ne preskupo postrojenje i jednostavnost.
Detaljnije recepture jednostavnijih pripravaka koji se mogu napraviti za osobne potrebe bez mnogo muke potražite u člancima ovdje izloženim.
[1]Izvadak iz teksta „Patvorenje eteričnih ulja“ ; S. Marković
[2]Ljekovito i začinsko bilje; JekkaMcVicar
[3]Božja biljna ljekarna; Fra Juro Marčinković
[4]Povijest lavande; http://www.lavanda.mokricki.info/povijest-lavande.html
[5]Izvadak iz teksta: Lavanders&Lavandins; http://www.sunlandherbs.com/about/lavenders-lavandins
[6]Biološka i kemijska svojstva; Prof.dr.sc. Ivan Kolak
[7]Petal (prikaz cvijeta – latice); http://en.wikipedia.org/wiki/Lavandula_angustifolia
[8]Fitoaromaterapija – monografije esencijalnih ulja i ljekovitih biljaka, temelji fitoaromaterapije; Dr.sc. Stribor Marković
[9]Izvor:http://www.naturopathieenrhonealpes.com/article-he-de-lavande-aspic-lavandula-latifolia-cineolifera-100426340.html
[10]Biološka i kemijska svojstva; Prof.dr.sc. Ivan Kolak
[11]Dr.sc. Stribor Marković; Izvadak – citat iz teksta „Lavanda ili lavande“
[12] Španjolska lavanda, Izvor: http://www.sacbee.com/2011/04/05/3502356/arboretum-all-star plants.html
[13] Biološka i kemijska svojstva; Prof.dr.sc. Ivan Kolak
[14] Lavandula angustifolia – prikaz cvjetne čašice; Wikipedia
[15] Mr.sc. Danijel Jug; Izvadak iz rada „Biološka reprodukcija“; http://ishranabilja.com.hr/Tloznanstvo/Reprodukcija_k.pdf
[16] Biološka i kemijska svojstva; Prof.dr.sc. Ivan Kolak
[17] Ivan Mihovilović; Izvadak iz priručnika: „Proizvodnja i prerada ljekovitog i aromatičnog bilja“
[18] Kultivar i sjeme; Prof.dr.sc. Ivan Kolak
[19] Izvor:http://www.centarcedrus.com/DetaljiProizvoda.aspx?p=1141;Cedrus Centar
[20] Biološka i kemijska svojstva; Prof.dr.sc. Ivan Kolak
[21] Fitoaromaterapija – monografije esencijalnih ulja i ljekovitih biljaka, temelji fitoaromaterapije; Dr.sc. Stribor Marković
[22] ]Fitoaromaterapija – monografije esencijalnih ulja i ljekovitih biljaka, temelji fitoaromaterapije; Dr.sc. Stribor Marković
[23] Slika preuzeta sa: World of stock kojima pripadaju autorska prava na ovu sliku; ©2012 GFC Collectionand World of Stock. UnlicensedUseProhibited
POPIS LITERATURE
Knjige
1. Prof.dr.sc. Ivan Kolak, „Proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja“, Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu; Pučko otvoreno učilište Samobor, 2011.
2. Dr.sc. Klaudija Carović - Stanko, „Biološka i kemijska svojstva ljekovitog i aromatičnog bilja“, Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu; Pučko otvoreno učilište Samobor, 2011.
3. Prof.dr.sc. Stjepan Pliestić, „Strojevi, uređaji i oprema u proizvodnji, doradi i preradi ljekovitog i aromatičnog bilja“ , IX. izmjenjeno izdanje, Priručnik I, Pučko otvoreno učilište Samobor, 2012
4. Prof.dr.sc. Stjepan Pliestić, „Strojevi, uređaji i oprema u proizvodnji, doradi i preradi ljekovitog i aromatičnog bilja“ , IX. izmjenjeno izdanje, Priručnik II, Pučko otvoreno učilište Samobor, 2012
5. Marković, S., „Fitoaromaterapija“, Cedrus Centar, Zagreb, 2010/2011.
6. Marković, S., „Prirodna kozmetika“, Cedrus Centar, Zagreb, 2010.
7. JekkaMcVicar, „Ljekovito i začinsko bilje“, Naklada Uliks, Rijeka 2006.
8. Biggs M., McVicar J., Flowerdow B., „Enciklopedija voća, povrća i začinskog bilja – sorte, uzgoj, ljekovitost, štetnici i bolesti“ , Naklada Uliks, 2005.
9. Simon, D., Chopra, D., „Biljke za zdravlje., Dvostruka duga, Čakovec, 2006.
10. Willford, R., „Ljekovito bilje i njegova upotreba“, Mladost, Zagreb, 1974.
11. Vitas, D., „Staza mirisnih ulja“, EuroFutura, Zagreb, 2001.
12. Fra Jure Marčinković, „Ljekaruša“, Profil, Zagreb, 2011.
13. Pater Jure Marčinković, „Božja biljna ljekarna“, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
14. Brojs, R., „Rak, leukemija i druge prividno neizlječive bolesti, izlječive prirodnim putem“, Kosmos, Beograd, 1987.
15. Duke, J., „Zelena ljekarna“, Marjan tisak, Split, 2002.
16. Reid, D., „TAO metoda detoksikacije organizma“, Marjan tisak, Split, 2004.
17. Junger, A., „Clean – program za detoksikaciju organizma“, Planetopija, Zagreb, 2011.
18. Gerson, C., Bishop, B., „Liječenje na Gersonov način“, TELEdisk, Zagreb, 2010.
19. Schreiber, D., „Protiv raka na nov način života“, Planetopija, Zagreb, 2009.
20. Petrušić, T., „Ayurveda – nauk o životu“, Profil International, Zagreb, 2008.
21. Manohar, M., „Liječenje na prirodan način - Ayurveda“, Marjan tisak
22. Gajski, L., „Lijekovi ili priča o obmani“, Pergamena, Zagreb, 2009.
23. McTaggart, L., „Što vam liječnici ne govore“, Intermed, Zagreb, 2007.
24. Schafner, W., Hafelfinger, B., Ernst, B., „Ljekovito bilje - Kompendij“, Leo - commerce, Rijeka, 1999.
Stranice sa interneta
1. LavandersandLavandins , http://www.sunlandherbs.com/about/lavenders-lavandins/
2. Lavandula augustifolia; http://en.wikipedia.org/wiki/Lavandula_angustifolia
3. Dr. Duke's phytochemical and ethnobotanical datebases ;
http://sun.ars-grin.gov:8080/npgspub/xsql/duke/plantdisp.xsql?taxon=544
4. Lavanda ili lavande http://www.centarcedrus.hr/media/2756/lavanda_ili_lavande.pdfHPV
5. Genotipizacija,http://www.virogena.hr/stranice/hpv.html
6. Aromaterapija kao odgovor na vaginalne infekcije, http://www.aromaterra.hr/aromaterapija/etericnaulja/vaginalne_infekcije.htm